Razgovarali smo za emisiju JutroSK s trenerom Košarkaške akademije Mrav Andrejem Teslom, čovjekom koji je u karijeri radio s mnogim velikim imenima naše košarke poput Darija Šarića, Marija Hezonje, Krunoslava Simona i Ante Tomića. U otvorenom razgovoru dotaknuli smo se zlatnog doba kluba iz Trnskog, fenomena Ante Tomića, sve većeg problema odlaska mladih igrača u američku sveučilišnu košarku, ali i novog hrvatskog košarkaškog čuda - Marka Marića.
Uspon i pad tvornice talenata iz Trnskog
Priča Andreja Tesle u kultnom KK Zagrebu započela je još 1987. godine. Bilo je to vrijeme kada je klubom iz Novog Zagreba, u kojem je dubok trag ostavio legendarni Boško “Pepsi” Božić, počeo puhati neki novi vjetar. Kako Tesla ističe, sustav se nije izgradio preko noći. Trebalo je gotovo deset godina mukotrpnog rada po školama da bi se omladinski pogon ustrojio prema njihovim vizijama. Ključnu ulogu u tom procesu odigrao je tadašnji direktor kluba Ivan Božanić, koji je čvrsto stao iza vizije rada s mladima.
Taj je proces, kako kaže, iznjedrio nevjerojatan broj igrača koji su kasnije nosili dres hrvatske reprezentacije, a neki i zaigrali u NBA ligi. Damir Milačić, Josip Sesar, Mario Stojić, Damir Miljković, Krunoslav Simon i Marko Tomas samo su neka od imena. Bili su tu i ekstra talentirani igrači poput Nikole Garme, a kasnije je stigao Ante Tomić, centar koji već dvadeset godina igra na najvišoj europskoj razini. Kruna tog sustava bila je “super generacija” u kojoj su stasali Dario Šarić, Mario Hezonja i Dominik Mavra, postavši juniorski prvaci Europe 2011. godine.
Tajna Zagreba bila je jednostavna, ali hrabra: guranje talenata u seniorsku košarku već sa 16 ili 18 godina. Marko Tomas i Ante Tomić bili su MVP-jevi regionalne ABA lige s tek 19 godina. Glas o talentima iz Trnskog čuo se i preko oceana, pa je tako na jednu utakmicu stigao i legendarni Larry Bird kako bi uživo gledao Marka Tomasa koji je te večeri ubacio 40 poena.
No, sjajna priča doživjela je krah. Klub je od prodaje igrača zaradio ogroman novac i stekao veliku reputaciju, no apetiti su porasli. Početkom 2009. godine Zagreb je odlučio stvoriti instant rezultat i zaigrati Euroligu. Bio je to financijski zalogaj koji klub nije mogao izdržati, a usput se napustila i temeljna filozofija – prestalo se razvijati vlastite igrače kroz seniorsku ekipu, što je u konačnici dovelo do gašenja kluba.
Danas Tesla tu tradiciju nastavlja u Košarkaškoj akademiji Mrav. Talenata i dalje ima, no trener ističe ključnu razliku u odnosu na prošla vremena: današnjim mladim igračima često nedostaje posvećenosti. Mnogi sanjaju o brzom novcu i materijalnom bogatstvu, ali odustaju kada se suoče s potrebnim volumenom rada i odricanjem. Prije se, prisjeća se Tesla, talent razvijao u tišini; o Anti Tomiću prvi se tekst napisao tek kada je s 18 godina postao MVP juniorske lige.
Fenomen Ante Tomića i propuštena NBA liga
S obzirom na to da Ante Tomić već gotovo 16 godina igra u Španjolskoj na najvišoj razini (Real Madrid, Barcelona, Joventut), jeste li u njegovim počecima očekivali takvu karijeru?
„Ante je dolazio kao ulazno godište kadeta. Bio je strašno visok i tu je postojao potencijal, ali ono što je kod njega činilo razliku u odnosu na druge jest to što je on s tom visinom igrao kao playmaker. Imao je takav pregled igre, takvo razmišljanje i kreaciju. Naravno, to se tek kasnije moralo pokazati na višoj razini igranja.“
Otišao je u Real Madrid usred sezone, je li to bio rizik?
„S obzirom na to kako sam ga poznavao, nisam bio posve uvjeren da će ta prva sezona, s obzirom na to da odlazi usred nje, završiti idealno. Nije bila upitna njegova kvaliteta ni karijera, ali ući usred sezone u ekipu koja već ima svoje posložene odnose nije lako. No, kad sad pogledam unatrag, on se izuzetno dobro snašao. Kad sve stavimo na vagu – to je vrhunska karijera.“
Nedostaje samo NBA liga. Izabrao ga je Utah Jazz, ali nikada nije otišao. Josip Sesar je također odbio ugovor od Bostona?
„Generalno gledajući, oni su izabrali svoj put i svoju karijeru, i to je dobro. Obojica su imali ponude na stolu, ali donijeli su vlastite odluke o tome gdje žele igrati.“
Novo košarkaško čudo: Marko Marić
U vašoj Akademiji Mrav stvara se veliki “hype” oko jednog dečka. Riječ je o novom košarkaškom čudu. Marko Marić ima 213 centimetara, ali igra i krilo, te je odličan šuter. Kako teče njegov razvoj?

„Marko je od početka u Akademiji. Kad se KK Zagreb raspao, a on je tamo započeo i bio registriran, prešao je k nama u Mrav i tu nastavio rad. Bilo je na početku malo problema dok nismo stabilizirali rad, ali onda je njegov razvoj krenuo pravim putem. Naša je ideja od početka bila da ga razvijamo na vanjskoj poziciji.“
Vidite ga, dakle, kao nekoga tko kreira igru, iako je visok 213 cm?
„Da, danas bi se to reklo “point forward” ili kreator igre – nešto u stilu Tonija Kukoča ili Darija Šarića. To je pozicija gdje on zapravo treba pokazati maksimum svoje kreacije. Kad gledaš dečka od 213 cm kako se dobro kreće po terenu, kako je koordiniran i do kakvih rješenja dolazi, to je sjajno. Uz to, on u obrani drži cijeli reket, pravi je “rim protector” s jako puno blokada, nekada ih ima i preko deset po utakmici.“
U juniorskoj ligi je na jednoj utakmici zabio nevjerojatan 91 koš, redovito ima triple-double učinke. Je li interes američkih sveučilišta došao prebrzo, poznato je kako odlazi na Butler?
„Da i ne. Moram se vratiti malo unatrag. Nekada su takvi potencijali sa 16 ili 18 godina već uvelike igrali seniorsku košarku. Luka Dončić je otišao s 13 godina u Real jer je prerastao svoju generaciju. Da danas postoji onakav KK Zagreb, Marko bi vjerojatno već dvije godine igrao seniorsku košarku i razvijao se na drugačiji način, jer danas nitko tim klincima u Europi ne daje pravu priliku u seniorima.“
Američki milijuni i odljev europskih talenata
Nedavno ste bili na velikom košarkaškom simpoziju u Beogradu gdje ste izuzetno cijenjeni. Tamo ste održali govor o gorućem problemu: prelasku mladih igrača iz Europe u američku NCAA ligu. O čemu se radi?
„Većinom se razgovaralo o takozvanim NIL (Name, Image, Likeness) ugovorima. To su ugovori koji sada igračima na koledžima omogućuju da zarađuju milijunske iznose od sponzora. Danas sve to ide preko transfer lista i u priču su uključeni agenti. Prije se u Ameriku išlo preko klubova i trenera koji bi preporučili igrača. Uz to, generalno su odlazili igrači srednje kvalitete, oni kojima domaći klubovi nisu mogli pružiti prave uvjete. Danas je to drugačije.“
Koji je zaključak? S obzirom na tolike iznose, može li Europa uopće zadržati te klince?
„To je postao veliki biznis. Europska strana smatra da bi bilo u redu da se izvrši nekakav povrat ulaganja, svojevrsna odšteta matičnim klubovima. Problem je što NCAA o tome ne želi ni čuti, oni ne smatraju da bi to trebali plaćati. Smatramo da bi FIBA tu trebala intervenirati i regulirati stvari, barem u vidu nekakvog džentlmenskog dogovora kakav postoji između NBA lige i Europe oko fiksnih odšteta.
Bitno je da ljudi shvate da NCAA mijenja pravila prema sebi, ne mijenja ih Europa. Činjenica je da se tamo vrti enorman novac. Na primjer, sveučilište Ohio State je za svoj sportski program ove godine obrnulo 328 milijuna dolara, s dobiti od preko 18 milijuna. Nijedan klub u Europi trenutačno ne može ponuditi takav financijski ugovor klincu od 18 ili 19 godina da ga zadrži ovdje.“
Gledatelji u Hrvatskoj program regionalnog sportskog kanala Sport Klub i ubuduće će moći pratiti na A1, Hrvatskom Telekomu, Telemachu, Total TV-u, OptiTV-u, te preko platforme EON koja je dostupna svim gledateljima.
Bundesliga
Premier League
La Liga
Champions League
Europa League
Conference League
Eurobasket 2025
Euroleague
NBA
ABA League
Eurocup
ACB League
Australian Open
Roland Garros
Wimbledon
US Open
Masters 1000
Formula 1
MotoGP
WRC


Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!